PODNE MANJE KVARAT
utorkom o otvorenoj znanosti
Poštovane kolegice i kolege,
Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokreće seriju kratkih online predavanja na temu otvorene znanosti i znanstvene komunikacije koja će se održavati svaki drugi utorak (uz iznimku u veljači kada se susreti održavaju uzastopno) od veljače do lipnja 2021. godine putem Zoom aplikacije.
Predavanja su namijenjena studentima, znanstvenicima, nastavnicima, urednicima, recenzentima, knjižničarima i svima onima koji promišljaju boljoj, suvremenijoj i transparentnijoj znanstvenoj komunikaciji u svojim okruženjima.
Za sve vas koji se iz bilo kojeg razloga nećete moći spojiti putem Zooma, sva predavanja će se istovremeno prikazivati na našem YouTube kanalu, gdje također možete postaviti svoja pitanja. Aktivnosti vezane uz "Podne manje kvarat" možete pratiti i na našem Facebook profilu.
Organizator: Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru
KADA: Svaki drugi utorak u 11:45 - 12.30 razgovaramo o aktualnim temama znanstvene komunikacije
KOLIKO DUGO: 45 min
GDJE: online putem aplikacije Zoom https://us02web.zoom.us/j/83472373917?pwd=NFJ2SDYyY2RqeXkxcXpJajhJemNmUT09
Meeting ID: 834 7237 3917
Passcode: 224980
Sva se predavanja istovremeno prikazuju na Odjelnom YouTube kanalu, gdje se također mogu postavljati pitanja. Aktivnosti vezane uz "Podne manje kvarat" mogu se pratiti i na Facebook profilu Odjela za informacijske znanosti.
PROGRAM ZA LIPANJ 2021.
. 01.06.2021
Bojan Macan, Alen Vodopijevec, Koraljka Kuzman Šlogar, Marijana Glavica, Iva Melinščak Zlodi, Mate Juric i Drahomira Cupar.
OpenAIRE, NI4OS Europe, DARIAH, CESSDA, OPERAS-P, TRIPLE - što ove kratice znače za mene kao znanstvenika, nastavnika, studenta?
15.06.2021.
Predrg Pale. Kako "mjeriti" kvalitetu znanstveno-istraživačkog rada?
O predavačima s kojima se družimo u lipnju možete pročitati u nastavku.
Drahomira Cupar doktorirala je 2013. godine u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru s temom Modeliranje dijakronijskog aspekta značenja klasifikacijskih oznaka u sustavu Univerzalne decimalne klasifikacije. Na Sveučilištu u Zadru zaposlena je od 2007. godine, a od 2019. izabrana je na radno mjesto docenta. Sudjeluje u izvedbi nastave iz sadržajnog označivanja, te sociologije knjige i čitanja i znanstveno-istraživačkog rada. Znanstveni interesi kreću se u područjima sadržajnog označivanja: klasifikacija i predmetni pristup informacijama, kazala u knjigama i na mreži, organizacija informacija, informacijsko pretraživanje i pronalaženje te istraživanja čitanja i čitateljskih navika te metodologije znanstveno-istraživačkog rada. Dugogodišnja je članica Hrvatskog čitateljskog društva, Hrvatskog knjižničarskog društva te članica Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje HKD-a od 2010. godine čija je trenutna predsjednica u 2. mandatu 2020. – 2022. Sudjelovala na je kao istraživačica na europskim projektima ILO, OPERAS-P i TRIPLE. Sudjeluje kao članica programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Kodirektor je međunarodne konferencije LIDA (Libraries in the Digital Age) te članica Organizacijskog odbora međunarodne konferencije PubMet. Sudjeluje s izlaganjima na domaćim i međunarodnim konferencijama, radionicama i ljetnim školama i objavljuje stručne i znanstvene radova u domaćim i stranim časopisima.
Marijana Glavica zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i trenutno obnaša dužnost voditeljice Hrvatskog arhiva podataka za društvene znanosti (CROSSDA), hrvatskog pružatelja usluga za CESSDA ERIC. Već dugi niz godina obavlja poslove sistemskog knjižničara za Knjižnicu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, što joj je omogućilo stjecanje znanja i iskustva o upravljanju bibliografskim podacima. To iskustvo, uz studij psihologije, kroz koji je stekla temeljno razumijevanje istraživačke metodologije, omogućilo joj je da danas bavi razvojem istraživačke infrastrukture za podatke u području društvenih znanosti.
Mate Juric je poslijedoktorand na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Diplomirao je psihologiju te potom doktorirao u području društvenih znanosti, polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Na projektu OPERAS-P sudjelovao je u istraživanju potreba znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Trenutno sudjeluje u pokretanju laboratorija korisničkog iskustva (UX LAB) na Sveučilištu u Zadru, u okviru EU projekta 2CODE. Ranije je bio znanstveni novak na MZOS projektu Čitateljske navike i informacijske potrebe građana Hrvatske, te suradnik na EU projektu ILO - Information Literacy Online. Njegovo je područje znanstveno-nastavnog rada vezano uz informacijsko ponašanje ljudi, interakciju čovjek - računalo, te općenito psihološke aspekte korištenja informacijskih sustava i usluga.
Koraljka Kuzman Šlogardiplomirala je povijest, etnologiju i muzeologiju te potom magistrirala i doktorirala na području humanistike, polje etnologija i kulturna antropologija na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku od 2001. godine kao voditeljica Odjela dokumentacije, a od 2013. je nacionalna koordinatorica i predstavnica za Hrvatsku u europskom konzorciju za umjetnost i humanistiku DARIAH-ERIC. Istodobno je suradnica na više domaćih i europskih znanstvenih projekata iz područja kulturne antropologije i digitalne humanistike te autorica niza znanstvenih i stručnih radova koje predstavlja na domaćim i međunarodnim skupovima. Trenutno joj je u fokusu interesa područje razvoja e-infrastrukture za umjetnost i humanističke znanosti u Hrvatskoj te rad na povezivanju srodnih institucija na nacionalnoj i međunarodnoj razini u svrhu stvaranja virtualne znanstveno-istraživačke mreže.
Bojan Macan je voditelj Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine stekao i doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autor je 20-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim publikacijama te je aktivno sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima. Surađivao je i surađuje na nekoliko međunarodnih projekata vezanih prvenstveno uz tematiku otvorene znanosti i otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, kao i u nacionalnim inicijativama/projektima izgradnje informacijske infrastrukture za otvorenu znanost kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske, - POIROT, Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar, Digitalni akademski arhivi I repozitoriji – DABAR i dr. Njegovo je područje rada vezano uz znanstveno izdavaštvo, otvorenu znanost I otvoreni pristup znanstvenim informacijama, informacijsku arhitekturu i razvoj informacijskih sustava, vrednovanje u znanosti, bibliometriju i dr.
Iva Melinščak Zlodi zaposlena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Knjižnici radi na poslovima vezanim uz elektroničke izvore i edukaciju korisnika, institucijski repozitorij, potporu izdavačkoj djelatnosti ustanove, izvještavanje o znanstvenoj produktivnosti i bibliometrijskim pokazateljima. Sudjelovala je u pokretanju repozitorija ustanove i institucijske platforme za knjige u otvorenom pristupu FF Open Press. Na FFZG-u je kontakt osoba za DARIAH (the Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities) i OPERAS (the European Research Infrastructure for the development of open scholarly communication in the social sciences and humanities), i sudjeluje u aktivnostima tih europskih konzorcija. Sudjelovala je u pokretanju dviju važnih komponenti hrvatske infrastrukture za otvorenu znanost: Portala Hrčak i sustava digitalnih repozitorija DABAR. Članica je upravnog odbora Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju ZNAK i koordinacijskog odbora sustava DABAR. Od 2021. postaje članicom upravnog odbora organizacije SPARC Europe. Sudjeluje u aktivnostima na međunarodnim projektima OPERAS-P i TRIPLE. Područja stručnog i znanstvenog interesa joj obuhvaćaju: otvoreni pristup i otvorenu znanost (naročito u društvenim i humanističkim znanostima), repozitorije, bibliometriju u humanističkim i društvenim znanostima, autorsko pravo i nakladništvo. Diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno je polaznica doktorskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti na istom fakultetu.
Predrag Pale, diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Iako inženjer-tehnolog po struci, svoju strast za poučavanjem otkrio je u kasnim 80-tim prošlog stoljeća. Gradeći Internet za Hrvatsku u ranim 90-tim počeo je istraživati kako se informacijska tehnologija može iskoristiti u obrazovanju, čvrsto vjerujući da će revolucionarno preobraziti obrazovanje kakvo smo poznavali, a i društvo u cjelini. Sve od tada, sve što i čime poučava čini dohvatljivim na Internetu, čaki snimke svojih predavanja. Zajedno sa svojim studentima razvio je dvije generacije alata za snimanje i prikazivanje obogaćenih snimki predavanja s ciljem da snimke pretvori u korisne udžbenike (www.LeCTo.org). Također su razvili sustav za interakciju na predavanju (www.AuResS.org) te alat za automatizaciju pretraživanja Interneta i vizualizaciju rezultata (WeSeRV.lss.hr). Danas rade na alatima za procjenu stupnja studentovog razumijevanja novog gradiva (www.lss.hr/edu). S namjerom da svoja istraživanja uskladi sa znanstvenim saznanjima o tome kako čovjek uči, zajedno s kolegom Jurjem Petrovićem proučio je 70 godina znanstvene publicistike na temu teorija učenja, sakupio, organizirao i prikazao ih na portalu learning-theories.org. Istraživao je i istražuje motivaciju, rješavanje problemskih zadataka, natjecateljstvo i igre u učenju 1997. je organizirao prvo predavanje na daljinu. 2008. je pokrenuo seriju webinara što se od tada nastavilo (http://www.aquilonis.hr/Business/international-webinars.html), 2016. uspostavljena je prva predavaonica s automatskim snimanjem, obradbom i objavom snimki predavanja, a 2017. održani su prvi ispiti bez nadzora, od kuće, za preko 600 studenata FER-a. Surađuje s psiholozima, psihijatrima, kognitivnim znanstvenicima i edukatorima istražujući učenje i poučavanje, metode i korištenje tehnologije u obrazovanju. Potiče i pokreće on-line aktivnosti usmjerene na promociju učenja, samo-učenja i boljeg poučavanja i obrazovanja u cjelini. Strastven je u poučavanju ljudi s posebnim potrebama i njihovih učitelja smatrajući da su oni istinski inovatori obrazovnih metoda, ali i vjerujući da zapravo svaki čovjek ima posebne potrebe u učenju i da mu tako treba pristupati. Njegova su istraživanja usmjerena na korištenje tehnologije kako bi pojedinci sami učili na učinkovit i ugodan način. Osnivač je i voditelj Life Long Learning Akademije – L3A (www.L3A.org) te prve hrvatske tvrtke za upravljanje znanjem Aquilonis d.o.o (www.Aquilonis.hr). Članom je odbora za cjeloživotno učenje Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Pokrenuo je i vodio Povjerenstvo za informatizaciju Sveučilišta u Zagrebu 2005. Predsjedava Odjelom za obrazovanje hrvatske sekcije IEEE u okviru koje je organizirao 50-tak predavanja koja se prenose Internetom, a snimke su objavljene. Služio je kao Pomoćnik ministra znanosti, tehnologije i informatike 1993-2000. Osnovao je Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu - CARNet 1991. i vodio ju do 2002. Odlikovan je «Danicom Hrvatskom» s likom Ruđera Boškovića, Državnom nagradom za znanost te Nagradom hrvatske sekcije IEEE za izniman inženjerski doprinos. Uvršten je u Hrvatsku enciklopediju (LZMK).
Alen Vodopijevec voditelj je Odjela za informacijske tehnologije Centra za znanstvene informacije pri Institutu Ruđer Bošković. Već dugi niz godina bavi se izgradnjom i održavanjem informacijskih servisa i mrežnih repozitorija za potrebe hrvatske znanstveno-istraživačke zajednice poput CROSBI-ja, Tkojetko u znanosti u hrvatskoj, Šestara, a kroz aktivnosti u radnim skupinama sudjeluje i u razvoju Dabra i CRORIS-a. U posljednjih 10 godina sudjelovao je u nekoliko međunarodnih projekata vezanih uz otvorenu znanost, otvoreni pristup publikacijama i upravljanje otvorenim istraživačkim podacima (SERSCIDA, OpenAIRE, NI4OS).
PROGRAM ZA SVIBANJ 2021.
04.05.2021.
Iva Grabarić i Jadranka Stojanovski. Uređivačke prakse časopisa i trendovi razvoja
18.05.2021.