Odjel za informacijske znanosti

PODNE MANJE KVARAT

utorkom o otvorenoj znanosti

Poštovane kolegice i kolege, 

Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokreće seriju kratkih online predavanja na temu otvorene znanosti i znanstvene komunikacije koja će se održavati svaki drugi utorak (uz iznimku u veljači kada se susreti održavaju uzastopno) od veljače do lipnja 2021. godine putem Zoom aplikacije.

Predavanja su namijenjena studentima, znanstvenicima, nastavnicima, urednicima, recenzentima, knjižničarima i svima onima koji promišljaju boljoj, suvremenijoj i transparentnijoj znanstvenoj komunikaciji u svojim okruženjima.

Za sve vas koji se iz bilo kojeg razloga nećete moći spojiti putem Zooma, sva predavanja će se istovremeno prikazivati na našem YouTube kanalu, gdje također možete postaviti svoja pitanja. Aktivnosti vezane uz "Podne manje kvarat" možete pratiti i na našem Facebook  profilu.

Organizator: Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru

KADA: Svaki drugi utorak u 11:45 - 12.30 razgovaramo o aktualnim temama znanstvene komunikacije

KOLIKO DUGO: 45 min

GDJE: online putem aplikacije Zoom  https://us02web.zoom.us/j/83472373917?pwd=NFJ2SDYyY2RqeXkxcXpJajhJemNmUT09

Meeting ID: 834 7237 3917

Passcode: 224980

Sva se predavanja istovremeno prikazuju na Odjelnom YouTube kanalu, gdje se također mogu postavljati pitanja. Aktivnosti vezane uz "Podne manje kvarat" mogu se pratiti i na Facebook  profilu Odjela za informacijske znanosti.


PROGRAM ZA LIPANJ 2021.

01.06.2021

Bojan Macan, Alen Vodopijevec, Koraljka Kuzman Šlogar, Marijana Glavica, Iva Melinščak Zlodi, Mate Juric i Drahomira Cupar.

OpenAIRE, NI4OS Europe, DARIAH, CESSDA, OPERAS-P, TRIPLE - što ove kratice znače za mene kao znanstvenika, nastavnika, studenta? 


15.06.2021. 

Predrg Pale. Kako "mjeriti" kvalitetu znanstveno-istraživačkog rada? 

 

O predavačima s kojima se družimo u lipnju možete pročitati u nastavku.

Drahomira Cupar doktorirala je 2013. godine u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru s temom Modeliranje dijakronijskog aspekta značenja klasifikacijskih oznaka u sustavu Univerzalne decimalne klasifikacije. Na Sveučilištu u Zadru zaposlena je od 2007. godine, a od 2019. izabrana je na radno mjesto docenta. Sudjeluje u izvedbi nastave iz sadržajnog označivanja, te sociologije knjige i čitanja i znanstveno-istraživačkog rada. Znanstveni interesi kreću se u područjima sadržajnog označivanja: klasifikacija i predmetni pristup informacijama, kazala u knjigama i na mreži, organizacija informacija, informacijsko pretraživanje i pronalaženje te istraživanja čitanja i čitateljskih navika te metodologije znanstveno-istraživačkog rada. Dugogodišnja je članica Hrvatskog čitateljskog društva, Hrvatskog knjižničarskog društva te članica Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje HKD-a od 2010. godine čija je trenutna predsjednica u 2. mandatu 2020. – 2022. Sudjelovala na je kao istraživačica na europskim projektima ILO, OPERAS-P i TRIPLE. Sudjeluje kao članica programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Kodirektor je međunarodne konferencije LIDA (Libraries in the Digital Age) te članica Organizacijskog odbora međunarodne konferencije PubMet. Sudjeluje s izlaganjima na domaćim i međunarodnim konferencijama, radionicama i ljetnim školama i objavljuje stručne i znanstvene radova u domaćim i stranim časopisima.

Marijana Glavica zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i trenutno obnaša dužnost voditeljice Hrvatskog arhiva podataka za društvene znanosti (CROSSDA), hrvatskog pružatelja usluga za CESSDA ERIC. Već dugi niz godina obavlja poslove sistemskog knjižničara za Knjižnicu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, što joj je omogućilo stjecanje znanja i iskustva o upravljanju bibliografskim podacima. To iskustvo, uz studij psihologije, kroz koji je stekla temeljno razumijevanje istraživačke metodologije, omogućilo joj je da danas bavi razvojem istraživačke infrastrukture za podatke u području društvenih znanosti.

Mate Juric je poslijedoktorand na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Diplomirao je psihologiju te potom doktorirao u području društvenih znanosti, polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Na projektu OPERAS-P sudjelovao je u istraživanju potreba znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Trenutno sudjeluje u pokretanju laboratorija korisničkog iskustva (UX LAB) na Sveučilištu u Zadru, u okviru EU projekta 2CODE. Ranije je bio znanstveni novak na MZOS projektu Čitateljske navike i informacijske potrebe građana Hrvatske, te suradnik na EU projektu ILO - Information Literacy Online. Njegovo je područje znanstveno-nastavnog rada vezano uz informacijsko ponašanje ljudi, interakciju čovjek - računalo, te općenito psihološke aspekte korištenja informacijskih sustava i usluga.

Koraljka Kuzman Šlogardiplomirala je povijest, etnologiju i muzeologiju te potom magistrirala i doktorirala na području humanistike, polje etnologija i kulturna antropologija na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku od 2001. godine kao voditeljica Odjela dokumentacije, a od 2013. je nacionalna koordinatorica i predstavnica za Hrvatsku u europskom konzorciju za umjetnost i humanistiku DARIAH-ERIC. Istodobno je suradnica na više domaćih i europskih znanstvenih projekata iz područja kulturne antropologije i digitalne humanistike te autorica niza znanstvenih i stručnih radova koje predstavlja na domaćim i međunarodnim skupovima. Trenutno joj je u fokusu interesa područje razvoja e-infrastrukture za umjetnost i humanističke znanosti u Hrvatskoj te rad na povezivanju srodnih institucija na nacionalnoj i međunarodnoj razini u svrhu stvaranja virtualne znanstveno-istraživačke mreže.

Bojan Macan je voditelj Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine stekao i doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autor je 20-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim publikacijama te je aktivno sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima. Surađivao je i surađuje na nekoliko međunarodnih projekata vezanih prvenstveno uz tematiku otvorene znanosti i otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, kao i u nacionalnim inicijativama/projektima izgradnje informacijske infrastrukture za otvorenu znanost kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske, - POIROT, Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar, Digitalni akademski arhivi I repozitoriji – DABAR i dr. Njegovo je područje rada vezano uz znanstveno izdavaštvo, otvorenu znanost I otvoreni pristup znanstvenim informacijama, informacijsku arhitekturu i razvoj informacijskih sustava, vrednovanje u znanosti, bibliometriju i dr.

Iva Melinščak Zlodi zaposlena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Knjižnici radi na poslovima vezanim uz elektroničke izvore i edukaciju korisnika, institucijski repozitorij, potporu izdavačkoj djelatnosti ustanove, izvještavanje o znanstvenoj produktivnosti i bibliometrijskim pokazateljima. Sudjelovala je u pokretanju repozitorija ustanove i institucijske platforme za knjige u otvorenom pristupu FF Open Press. Na FFZG-u je kontakt osoba za DARIAH (the Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities) i OPERAS (the European Research Infrastructure for the development of open scholarly communication in the social sciences and humanities), i sudjeluje u aktivnostima tih europskih konzorcija. Sudjelovala je u pokretanju dviju važnih komponenti hrvatske infrastrukture za otvorenu znanost: Portala Hrčak i sustava digitalnih repozitorija DABAR. Članica je upravnog odbora Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju ZNAK i koordinacijskog odbora sustava DABAR. Od 2021. postaje članicom upravnog odbora organizacije SPARC Europe. Sudjeluje u aktivnostima na međunarodnim projektima OPERAS-P i TRIPLE. Područja  stručnog i znanstvenog interesa joj obuhvaćaju: otvoreni pristup i otvorenu znanost (naročito u društvenim i humanističkim znanostima), repozitorije, bibliometriju u humanističkim i društvenim znanostima, autorsko pravo i nakladništvo. Diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno je polaznica doktorskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti na istom fakultetu.


Predrag Pale, diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Iako inženjer-tehnolog po struci, svoju strast za poučavanjem otkrio je u kasnim 80-tim prošlog stoljeća. Gradeći Internet za Hrvatsku u ranim 90-tim počeo je istraživati kako se informacijska tehnologija može iskoristiti u obrazovanju, čvrsto vjerujući da će revolucionarno preobraziti obrazovanje kakvo smo poznavali, a i društvo u cjelini. Sve od tada, sve što i čime poučava čini dohvatljivim na Internetu, čaki snimke svojih predavanja. Zajedno sa svojim studentima razvio je dvije generacije alata za snimanje i prikazivanje obogaćenih snimki predavanja s ciljem da snimke pretvori u korisne udžbenike (www.LeCTo.org). Također su razvili sustav za interakciju na predavanju (www.AuResS.org) te alat za automatizaciju pretraživanja Interneta i vizualizaciju rezultata (WeSeRV.lss.hr). Danas rade na alatima za procjenu stupnja studentovog razumijevanja novog gradiva (www.lss.hr/edu). S namjerom da svoja istraživanja uskladi sa znanstvenim saznanjima o tome kako čovjek uči, zajedno s kolegom Jurjem Petrovićem proučio je 70 godina znanstvene publicistike na temu teorija učenja, sakupio, organizirao i prikazao ih na portalu learning-theories.org. Istraživao je i istražuje motivaciju, rješavanje problemskih zadataka, natjecateljstvo i igre u učenju 1997. je organizirao prvo predavanje na daljinu. 2008. je pokrenuo seriju webinara što se od tada nastavilo (http://www.aquilonis.hr/Business/international-webinars.html), 2016. uspostavljena je prva predavaonica s automatskim snimanjem, obradbom i objavom snimki predavanja, a 2017. održani su prvi ispiti bez nadzora, od kuće, za preko 600 studenata FER-a. Surađuje s psiholozima, psihijatrima, kognitivnim znanstvenicima i edukatorima istražujući učenje i poučavanje, metode i korištenje tehnologije u obrazovanju. Potiče i pokreće on-line aktivnosti usmjerene na promociju učenja, samo-učenja i boljeg poučavanja i obrazovanja u cjelini. Strastven je u poučavanju ljudi s posebnim potrebama i njihovih učitelja smatrajući da su oni istinski inovatori obrazovnih metoda, ali i vjerujući da zapravo svaki čovjek ima posebne potrebe u učenju i da mu tako treba pristupati. Njegova su istraživanja usmjerena na korištenje tehnologije kako bi pojedinci sami učili na učinkovit i ugodan način. Osnivač je i voditelj Life Long Learning Akademije – L3A (www.L3A.org) te prve hrvatske tvrtke za upravljanje znanjem Aquilonis d.o.o (www.Aquilonis.hr). Članom je odbora za cjeloživotno učenje Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Pokrenuo je i vodio Povjerenstvo za informatizaciju Sveučilišta u Zagrebu 2005. Predsjedava Odjelom za obrazovanje hrvatske sekcije IEEE u okviru koje je organizirao 50-tak predavanja koja se prenose Internetom, a snimke su objavljene. Služio je kao Pomoćnik ministra znanosti, tehnologije i informatike 1993-2000. Osnovao je Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu - CARNet 1991. i vodio ju do 2002. Odlikovan je «Danicom Hrvatskom» s likom Ruđera Boškovića, Državnom nagradom za znanost te Nagradom hrvatske sekcije IEEE za izniman inženjerski doprinos. Uvršten je u Hrvatsku enciklopediju (LZMK).

Alen Vodopijevec voditelj je Odjela za informacijske tehnologije Centra za znanstvene informacije pri Institutu Ruđer Bošković. Već dugi niz godina bavi se izgradnjom i održavanjem informacijskih servisa i mrežnih repozitorija za potrebe hrvatske znanstveno-istraživačke zajednice poput CROSBI-ja, Tkojetko u znanosti u hrvatskoj, Šestara, a kroz aktivnosti u radnim skupinama sudjeluje i u razvoju Dabra i CRORIS-a. U posljednjih 10 godina sudjelovao je u nekoliko međunarodnih projekata vezanih uz otvorenu znanost, otvoreni pristup publikacijama i upravljanje otvorenim istraživačkim podacima (SERSCIDA, OpenAIRE, NI4OS).  


 

PROGRAM ZA SVIBANJ 2021.

04.05.2021. 

Iva Grabarić i Jadranka Stojanovski. Uređivačke prakse časopisa i trendovi razvoja

 18.05.2021.

Bojan Macan i Alen Vodopijevec. Kako sve mogu iskoristiti CROSBI i koja je njegova uloga u procesima prosudbi?

O predavačima s kojima se družimo u svibnju možete pročitati u nastavku.

Iva Grabarić Andonovski sveučilišna je specijalistica upravljanja hranom i urednica časopisa Food Technology and Biotechnology kojega izdaje Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tajnica je Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju – ZNAK koja okuplja urednike i izdavače znanstvenih i znanstveno-stručnih publikacija, knjižničare i stručnjake iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti. Voditeljica je hrvatskog ogranka Europskog udruženja znanstvenih urednika (EASE), a od nedavno i članica novog saziva Savjeta Hrčka. Zalaže se za otvoreni pristup znanstvenim informacijama i jedna je od potpisnica Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu.

Jadranka Stojanovski umirovljena je izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru i knjižničarka na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Pokrenula je izgradnju otvorene informacijske infrastrukture u RH: Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI, Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj i ŠESTAR - repozitorij znanstvene opreme. Od početaka je uključena u izgradnju i razvoj HRČAK repozitorija hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu i nacionalne infrastrukture za institucijske repozitorije DABAR. Sudjeluje u više međunarodnih projekata koji se bave različitim aspektima otvorene znanstvene komunikacije, uključujući NI4OS Europe, OPERAS-P, TRIPLE, OpenAIRE, PEERE, ENRESSH i dr. Hrvatska je predstavnica u ekspertnoj skupini Europske komisije nacionalnih referentnih osoba za otvoreni pristup znanstvenim informacijama i ERAC SWG OSI. Članica je Vijeća Europskog udruženja znanstvenih urednika (EASE) i Upravnog odbora Open Science MOOC. Zajedno s kolegama na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokrenula je znanstvenu konferenciju PUBMET koja će se ove godine održati osmi put.

Bojan Macan voditelj je Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine stekao i doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autor je 20-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim publikacijama te je aktivno sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima. Surađivao je i surađuje na nekoliko međunarodnih projekata vezanih prvenstveno uz tematiku otvorene znanosti i otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, kao i u nacionalnim inicijativama/projektima izgradnje informacijske infrastrukture za otvorenu znanost kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske, - POIROT, Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar, Digitalni akademski arhivi I repozitoriji – DABAR i dr. Njegovo je područje rada vezano uz znanstveno izdavaštvo, otvorenu znanost I otvoreni pristup znanstvenim informacijama, informacijsku arhitekturu i razvoj informacijskih sustava, vrednovanje u znanosti, bibliometriju i dr.

Alen Vodopijevec voditelj je Odjela za informacijske tehnologije Centra za znanstvene informacije pri Institutu Ruđer Bošković. Već dugi niz godina bavi se izgradnjom i održavanjem informacijskih servisa i mrežnih repozitorija za potrebe hrvatske znanstveno-istraživačke zajednice poput CROSBI-ja, Tkojetko u znanosti u hrvatskoj, Šestara, a kroz aktivnosti u radnim skupinama sudjeluje i u razvoju Dabra i CRORIS-a. U posljednjih 10 godina sudjelovao je u nekoliko međunarodnih projekata vezanih uz otvorenu znanost, otvoreni pristup publikacijama i upravljanje otvorenim istraživačkim podacima (SERSCIDA, OpenAIRE, NI4OS).

 


 

PROGRAM ZA TRAVANJ 2021.

06.04.2021. 

Ana Marušić i Vedran Katavić. Znanstvena čestitost u kontekstu otvorenosti 

20.04.2021. 

Bojan Macan i Jelka Petrak. Kakva je pozicija Hrvatske unutar Europske Unije kada govorimo o otvorenoj znanosti? 

O predavačima

Ana Marušić dr. med. redovita je profesorica anatomije u trajnom zvanju i pročelnica Katedre za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta. Počasna je profesorica Sveučilišta u Edinburghu. Glavna je urednica časopisa Journal of Global Health. Bila je predsjednica uredničkih udruga Council of Science Editors (CSE) World Association Medical Editors (WAME) i European Association of Science Editors (EASE). Bivša je članica skupine International Committee of Medical Journal Editors (ICMJE). Trenutno je su-predsjednica Znanstvenog savjeta kolaboracije Cochrane i članica Savjeta udruge Committee on Publication Ethics (COPE).  Prof. Marušić je osnivač Hrvatskog Cochranea, u kojem ima ulogu koordinatora istraživanja. Članica je upravnog odbora EQUATOR Network, međunarodne inicijative koja se bavi promicanjem transparentnog i točnog izvješćivanja o istraživanjima u zdravstvu Trenutno područje istraživanja prof. Marušić je kvaliteta dokaza u medicini i različiti metodološki pristupi povećanju vjerodostojnosti, transparentnosti i integritetu znanstvenog istraživanja. Objavila je više od 300 članaka u znanstvenim časopisima te je bila aktivno uključena u staranje politike obveznog registriranja kliničkih ispitivanja u javnim registrima, koje je dovelo do promjena u zakonskoj regulaciji kliničkih ispitivanja širom svijeta.

 Vedran Katavić profesor je anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2001. godine. Područja znanstvenog interesa su mu međuodnos koštanog i imunosnog sustave te odgovorna provedba istraživanja. Bio je član i predsjednik jednog saziva Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (2006-2011), bio je član European Network of Research Integrity Offices (2006-11), a trenutno je član Research Integrity Committee of the Luxembourg Agency for Research Integrity (LARI) od 2017., te član i predsjednik Povjerenstva za znanstvenu čestitost HRZZ (od 2018.), kao i ekspert Europske komisije za pitanja etike u znanosti. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka te opinion članaka vezanih uz akademsku i znanstvenu čestitost.

 Jelka Petrakredovita je naslovna profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugi niz godina bila je na tom fakultetu voditeljicom Središnje medicinske knjižnice. Nositeljica je stručnog zvanja knjižničarskog savjetnika. Objavila je više od 50 znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim časopisima, kongresnim zbornicima te monografijama. Autorica je i suautorica nekolicine nastavnih tekstova. Sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim skupovima. Bila je suradnikom na znanstvenome projektu «Procjena učinka medicinskog časopisa na hrvatsku medicinsku zajednicu» te voditeljicom znanstvenoga projekta „Prijenos znanstveno utemeljenih medicinskih dokaza u kliničku praksu“. Članica je uredništva časopisa Croatian Medical Journal. Recenzent je u više domaćih i inozemnih časopisa. Sudjeluje u izvođenju kolegija „Uvod u znanstveni rad u medicini“  na MEF-u u Zagrebu i izbornom predmetu „Važno je naći valjan dokaz“. Voditeljicom je modula „Znanstvena publikacija: traženje i vrjednovanje” u  doktorskom studiju  na hrvatskom i engleskom jeziku na istom fakultetu. Voditeljicom  je izbornog predmeta „Istraživanje, publikacije i odgovornost u znanosti“  na  Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Bila je mentoricom pet magistarskih radova na studiju knjižničarstva Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te dvaju na MEF-u u Zagrebu, kao i četiriju disertacija na doktorskom studiju informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

 Bojan Macanvoditelj je Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine stekao i doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autor je 20-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim publikacijama te je aktivno sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima. Surađivao je i surađuje na nekoliko međunarodnih projekata vezanih prvenstveno uz tematiku otvorene znanosti i otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, kao i u nacionalnim inicijativama/projektima izgradnje informacijske infrastrukture za otvorenu znanost kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske, - POIROT, Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar, Digitalni akademski arhivi I repozitoriji – DABAR i dr. Njegovo je područje rada vezano uz znanstveno izdavaštvo, otvorenu znanost I otvoreni pristup znanstvenim informacijama, informacijsku arhitekturu i razvoj informacijskih sustava, vrednovanje u znanosti, bibliometriju i dr.


PROGRAM ZA OŽUJAK 2021.

09.03.2021.

Lea Škorić i Jadranka Stojanovski. Mitovi i zablude o znanstvenoj publicistici 

23.03.2021.

Ivana Hebrang Grgić i Jadranka Stojanovski. Otvoreni recenzijski postupak - koristi i izazovi 

O predavačicama

Jadranka Stojanovski je umirovljena izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru i knjižničarka na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Pokrenula je izgradnju otvorene informacijske infrastrukture u RH: Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI, Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj i ŠESTAR - repozitorij znanstvene opreme. Od početaka je uključena u izgradnju i razvoj HRČAK repozitorija hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu i nacionalne infrastrukture za institucijske repozitorije DABAR. Sudjeluje u više međunarodnih projekata koji se bave ​​različitim aspektima otvorene znanstvene komunikacije, uključujući NI4OS Europe, OPERAS-P, TRIPLE, OpenAIRE, PEERE, ENRESSH i dr. Hrvatska je predstavnica u ekspertnoj skupini Europske komisije nacionalnih referentnih osoba za otvoreni pristup znanstvenim informacijama i ERAC SWG OSI. Članica je Vijeća Europskog udruženja znanstvenih urednika (EASE) i Upravnog odbora Open Science MOOC. Zajedno s kolegama na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokrenula je znanstvenu konferenciju PUBMET koja će se ove godine održati osmi put.

 

Lea Škorić voditeljica je Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja interesa uključuju trendove u znanstvenom izdavaštvu, otvoreni pristup, informacijsku pismenost, bibliometriju, medicinsko knjižničarstvo, te razvoj i primjenu novih tehnologija u području informacijsko-komunikacijskih znanosti. Redovito sudjeluje u izvođenju nastave u nekoliko obveznih i izbornih kolegija na diplomskim i poslijediplomskim studijima Medicinskog fakulteta. Povremeno sudjeluje i u nastavi iz područja informacijskih znanosti i na drugim visokim učilištima. Objavila je više znanstvenih i stručnih radove u domaćim i stranim časopisima. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama, kao predavač, recenzent i član organizacijskih odbora. Uključena je u različite projekte na lokalnoj i nacionalnoj razini (Dabar, E-izvori...) Doktorsku disertaciju obranila je pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti  Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2018. stekla je zvanje znanstvenog suradnika, a potom i zvanje knjižničarskog savjetnika.

Ivana Hebrang Grgić izvanredna je profesorica i znanstvena savjetnica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo. Područja interesa su joj znanstvena komunikacija, nakladništvo, povijest knjige te knjižnične zbirke. Značajnije uredničke knjige su Hrvatski znanstveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti i Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju, a autorske Časopisi i znanstvena komunikacija i Kratka povijest knjižnica i nakladnika: s kodovima i aplikacijom. Autorica je nekoliko priručnika i online tečajeva. Godine 2018. pokrenula je projekt Hrvatski iseljenički tisak čiji je cilj okupiti nakladničku produkciju Hrvata izvan Hrvatske. Dobitnica je više nagrada i priznanja – priznanja Europe's Open Access Champions koju dodjeljuje SPARC Europe (2016.), Godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta za knjigu Časopisi i znanstvena komunikacija (2017.), nagrade za promicanje akademske čestitosti udruge European Network for Academic Integrity (2018.) te Državne nagrade Ivan Filipović za područje visokoga školstva (2019.).


PROGRAM ZA VELJAČU 2021.

16.02.2021.

Bojan Macan i Jadranka Stojanovski. 

Kako otvorenost pridonosi znanosti? Sve što ste htjeli pitati o otvorenoj znanosti, a niste imali priliku

23.02.2021. 

Bojan Macan i Iva Melinščak Zlodi.

Smijem li i zašto je dobro pohraniti svoj rad u repozitorij?? Autorsko-pravna pitanja i otvorena znanost

O predavačima

Bojan Macan voditelj je Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine stekao i doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autor je 20-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim publikacijama te je aktivno sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima. Surađivao je i surađuje na nekoliko međunarodnih projekata vezanih prvenstveno uz tematiku otvorene znanosti i otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, kao i u nacionalnim inicijativama/projektima izgradnje informacijske infrastrukture za otvorenu znanost kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske, - POIROT, Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar, Digitalni akademski arhivi I repozitoriji – DABAR i dr. Njegovo je područje rada vezano uz znanstveno izdavaštvo, otvorenu znanost I otvoreni pristup znanstvenim informacijama, informacijsku arhitekturu i razvoj informacijskih sustava, vrednovanje u znanosti, bibliometriju i dr.

 Iva Melinščak Zlodizaposlena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Knjižnici radi na poslovima vezanim uz digitalne izvore i edukaciju korisnika, institucijski repozitorij, potporu izdavačkoj djelatnosti ustanove, izvještavanje o znanstvenoj produktivnosti i bibliometrijskim pokazateljima. Sudjelovala je u pokretanju repozitorija ustanove i institucijske platforme za knjige u otvorenom pristupu FF Open Press. Na FFZG-u je kontakt osoba za DARIAH (the Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities) i OPERAS te sudjeluje u aktivnostima tih europskih konzorcija. Sudjelovala je u pokretanju dviju važnih komponenti hrvatske infrastrukture za otvorenu znanost: Portala Hrčak i sustava digitalnih repozitorija DABAR. Članica je upravnog odbora Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju ZNAK i koordinacijskog odbora sustava DABAR. Od 2021. postaje članicom upravnog odbora organizacije SPARC Europe. Sudjeluje u aktivnostima na međunarodnim projektima OPERAS-P i TRIPLE. Područja  stručnog i znanstvenog interesa joj obuhvaćaju: otvoreni pristup i otvorenu znanost (naročito u društvenim i humanističkim znanostima), repozitorije, bibliometriju u humanističkim i društvenim znanostima, autorsko pravo i nakladništvo. Diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno je polaznica doktorskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti na istom fakultetu.

Jadranka Stojanovski umirovljena je izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru i knjižničarka na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Pokrenula je izgradnju otvorene informacijske infrastrukture u RH: Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI, Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj i ŠESTAR - repozitorij znanstvene opreme. Od početaka je uključena u izgradnju i razvoj HRČAK repozitorija hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu i nacionalne infrastrukture za institucijske repozitorije DABAR. Sudjeluje u više međunarodnih projekata koji se bave različitim aspektima otvorene znanstvene komunikacije, uključujući NI4OS Europe, OPERAS-P, TRIPLE, OpenAIRE, PEERE, ENRESSH i dr. Hrvatska je predstavnica u ekspertnoj skupini Europske komisije nacionalnih referentnih osoba za otvoreni pristup znanstvenim informacijama i ERAC SWG OSI. Članica je Vijeća Europskog udruženja znanstvenih urednika (EASE) i Upravnog odbora Open Science MOOC. Zajedno s kolegama na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokrenula je znanstvenu konferenciju PUBMET koja će se ove godine održati osmi put.

                               

Odjel za informacijske znanosti

Sveučilište u Zadru