O predavačima s kojima se družimo u lipnju možete pročitati u nastavku.
Drahomira Cupar doktorirala je 2013. godine u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru s temom Modeliranje dijakronijskog aspekta značenja klasifikacijskih oznaka u sustavu Univerzalne decimalne klasifikacije. Na Sveučilištu u Zadru zaposlena je od 2007. godine, a od 2019. izabrana je na radno mjesto docenta. Sudjeluje u izvedbi nastave iz sadržajnog označivanja, te sociologije knjige i čitanja i znanstveno-istraživačkog rada. Znanstveni interesi kreću se u područjima sadržajnog označivanja: klasifikacija i predmetni pristup informacijama, kazala u knjigama i na mreži, organizacija informacija, informacijsko pretraživanje i pronalaženje te istraživanja čitanja i čitateljskih navika te metodologije znanstveno-istraživačkog rada. Dugogodišnja je članica Hrvatskog čitateljskog društva, Hrvatskog knjižničarskog društva te članica Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje HKD-a od 2010. godine čija je trenutna predsjednica u 2. mandatu 2020. – 2022. Sudjelovala na je kao istraživačica na europskim projektima ILO, OPERAS-P i TRIPLE. Sudjeluje kao članica programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Kodirektor je međunarodne konferencije LIDA (Libraries in the Digital Age) te članica Organizacijskog odbora međunarodne konferencije PubMet. Sudjeluje s izlaganjima na domaćim i međunarodnim konferencijama, radionicama i ljetnim školama i objavljuje stručne i znanstvene radova u domaćim i stranim časopisima.
Marijana Glavica zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i trenutno obnaša dužnost voditeljice Hrvatskog arhiva podataka za društvene znanosti (CROSSDA), hrvatskog pružatelja usluga za CESSDA ERIC. Već dugi niz godina obavlja poslove sistemskog knjižničara za Knjižnicu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, što joj je omogućilo stjecanje znanja i iskustva o upravljanju bibliografskim podacima. To iskustvo, uz studij psihologije, kroz koji je stekla temeljno razumijevanje istraživačke metodologije, omogućilo joj je da danas bavi razvojem istraživačke infrastrukture za podatke u području društvenih znanosti.
Mate Juric je poslijedoktorand na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Diplomirao je psihologiju te potom doktorirao u području društvenih znanosti, polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Na projektu OPERAS-P sudjelovao je u istraživanju potreba znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Trenutno sudjeluje u pokretanju laboratorija korisničkog iskustva (UX LAB) na Sveučilištu u Zadru, u okviru EU projekta 2CODE. Ranije je bio znanstveni novak na MZOS projektu Čitateljske navike i informacijske potrebe građana Hrvatske, te suradnik na EU projektu ILO - Information Literacy Online. Njegovo je područje znanstveno-nastavnog rada vezano uz informacijsko ponašanje ljudi, interakciju čovjek - računalo, te općenito psihološke aspekte korištenja informacijskih sustava i usluga.
Koraljka Kuzman Šlogar diplomirala je povijest, etnologiju i muzeologiju te potom magistrirala i doktorirala na području humanistike, polje etnologija i kulturna antropologija na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku od 2001. godine kao voditeljica Odjela dokumentacije, a od 2013. je nacionalna koordinatorica i predstavnica za Hrvatsku u europskom konzorciju za umjetnost i humanistiku DARIAH-ERIC. Istodobno je suradnica na više domaćih i europskih znanstvenih projekata iz područja kulturne antropologije i digitalne humanistike te autorica niza znanstvenih i stručnih radova koje predstavlja na domaćim i međunarodnim skupovima. Trenutno joj je u fokusu interesa područje razvoja e-infrastrukture za umjetnost i humanističke znanosti u Hrvatskoj te rad na povezivanju srodnih institucija na nacionalnoj i međunarodnoj razini u svrhu stvaranja virtualne znanstveno-istraživačke mreže.
Bojan Macan je voditelj Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine stekao i doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autor je 20-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim publikacijama te je aktivno sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima. Surađivao je i surađuje na nekoliko međunarodnih projekata vezanih prvenstveno uz tematiku otvorene znanosti i otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, kao i u nacionalnim inicijativama/projektima izgradnje informacijske infrastrukture za otvorenu znanost kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske, - POIROT, Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar, Digitalni akademski arhivi I repozitoriji – DABAR i dr. Njegovo je područje rada vezano uz znanstveno izdavaštvo, otvorenu znanost I otvoreni pristup znanstvenim informacijama, informacijsku arhitekturu i razvoj informacijskih sustava, vrednovanje u znanosti, bibliometriju i dr.
Iva Melinščak Zlodi zaposlena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Knjižnici radi na poslovima vezanim uz elektroničke izvore i edukaciju korisnika, institucijski repozitorij, potporu izdavačkoj djelatnosti ustanove, izvještavanje o znanstvenoj produktivnosti i bibliometrijskim pokazateljima. Sudjelovala je u pokretanju repozitorija ustanove i institucijske platforme za knjige u otvorenom pristupu FF Open Press. Na FFZG-u je kontakt osoba za DARIAH (the Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities) i OPERAS (the European Research Infrastructure for the development of open scholarly communication in the social sciences and humanities), i sudjeluje u aktivnostima tih europskih konzorcija. Sudjelovala je u pokretanju dviju važnih komponenti hrvatske infrastrukture za otvorenu znanost: Portala Hrčak i sustava digitalnih repozitorija DABAR. Članica je upravnog odbora Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju ZNAK i koordinacijskog odbora sustava DABAR. Od 2021. postaje članicom upravnog odbora organizacije SPARC Europe. Sudjeluje u aktivnostima na međunarodnim projektima OPERAS-P i TRIPLE. Područja stručnog i znanstvenog interesa joj obuhvaćaju: otvoreni pristup i otvorenu znanost (naročito u društvenim i humanističkim znanostima), repozitorije, bibliometriju u humanističkim i društvenim znanostima, autorsko pravo i nakladništvo. Diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno je polaznica doktorskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti na istom fakultetu.
Predrag Pale, diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Iako inženjer-tehnolog po struci, svoju strast za poučavanjem otkrio je u kasnim 80-tim prošlog stoljeća. Gradeći Internet za Hrvatsku u ranim 90-tim počeo je istraživati kako se informacijska tehnologija može iskoristiti u obrazovanju, čvrsto vjerujući da će revolucionarno preobraziti obrazovanje kakvo smo poznavali, a i društvo u cjelini. Sve od tada, sve što i čime poučava čini dohvatljivim na Internetu, čaki snimke svojih predavanja. Zajedno sa svojim studentima razvio je dvije generacije alata za snimanje i prikazivanje obogaćenih snimki predavanja s ciljem da snimke pretvori u korisne udžbenike (www.LeCTo.org). Članom je odbora za cjeloživotno učenje Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Pokrenuo je i vodio Povjerenstvo za informatizaciju Sveučilišta u Zagrebu 2005. Predsjedava Odjelom za obrazovanje hrvatske sekcije IEEE u okviru koje je organizirao 50-tak predavanja koja se prenose Internetom, a snimke su objavljene. Služio je kao Pomoćnik ministra znanosti, tehnologije i informatike 1993-2000. Osnovao je Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu - CARNet 1991. i vodio ju do 2002. Odlikovan je «Danicom Hrvatskom» s likom Ruđera Boškovića, Državnom nagradom za znanost te Nagradom hrvatske sekcije IEEE za izniman inženjerski doprinos. Uvršten je u Hrvatsku enciklopediju (LZMK).www.Aquilonis.hr) te prve hrvatske tvrtke za upravljanje znanjem Aquilonis d.o.o (www.L3A.orgSurađuje s psiholozima, psihijatrima, kognitivnim znanstvenicima i edukatorima istražujući učenje i poučavanje, metode i korištenje tehnologije u obrazovanju. Potiče i pokreće on-line aktivnosti usmjerene na promociju učenja, samo-učenja i boljeg poučavanja i obrazovanja u cjelini. Strastven je u poučavanju ljudi s posebnim potrebama i njihovih učitelja smatrajući da su oni istinski inovatori obrazovnih metoda, ali i vjerujući da zapravo svaki čovjek ima posebne potrebe u učenju i da mu tako treba pristupati. Njegova su istraživanja usmjerena na korištenje tehnologije kako bi pojedinci sami učili na učinkovit i ugodan način. Osnivač je i voditelj Life Long Learning Akademije – L3A (), 2016. uspostavljena je prva predavaonica s automatskim snimanjem, obradbom i objavom snimki predavanja, a 2017. održani su prvi ispiti bez nadzora, od kuće, za preko 600 studenata FER-a. http://www.aquilonis.hr/Business/international-webinars.html. Istraživao je i istražuje motivaciju, rješavanje problemskih zadataka, natjecateljstvo i igre u učenju 1997. je organizirao prvo predavanje na daljinu. 2008. je pokrenuo seriju webinara što se od tada nastavilo (learning-theories.org). S namjerom da svoja istraživanja uskladi sa znanstvenim saznanjima o tome kako čovjek uči, zajedno s kolegom Jurjem Petrovićem proučio je 70 godina znanstvene publicistike na temu teorija učenja, sakupio, organizirao i prikazao ih na portalu www.lss.hr/edu). Danas rade na alatima za procjenu stupnja studentovog razumijevanja novog gradiva (WeSeRV.lss.hr) te alat za automatizaciju pretraživanja Interneta i vizualizaciju rezultata (www.AuResS.org). Također su razvili sustav za interakciju na predavanju (
Alen Vodopijevec voditelj je Odjela za informacijske tehnologije Centra za znanstvene informacije pri Institutu Ruđer Bošković. Već dugi niz godina bavi se izgradnjom i održavanjem informacijskih servisa i mrežnih repozitorija za potrebe hrvatske znanstveno-istraživačke zajednice poput CROSBI-ja, Tkojetko u znanosti u hrvatskoj, Šestara, a kroz aktivnosti u radnim skupinama sudjeluje i u razvoju Dabra i CRORIS-a. U posljednjih 10 godina sudjelovao je u nekoliko međunarodnih projekata vezanih uz otvorenu znanost, otvoreni pristup publikacijama i upravljanje otvorenim istraživačkim podacima (SERSCIDA, OpenAIRE, NI4OS).